Intervju poljskog veleposlanika Wiesława Tarke za Novi list - 03.02.2009.

03.02.2009., Novi list
Granični spor ne smije utjecati na približavanje Hrvatske Uniji
Hrvatska i Slovenija trebaju naći bilateralno rješenje. Što duže to traje to više šteti cijelom procesu, a štetno je i za cijelu regiju
Wiesław Tarka poljski je veleposlanik u Hrvatskoj od jeseni. Taj 45-godišnjak završio je studij germanistike, a karijeru je započeo u znanosti kao asistent na Fakultetu neofilologije Varšavskog sveučilišta. U doticaj s vanjskih poslovima došao je 1990. godine kao suradnik Građanskog kluba zastupnika u poljskom parlamentu, Sejmu. U dva je navrata, gotovo cijelo desetljeće s kratkim prekidom, službovao u poljskom veleposlanstvu u Stockholmu. Radio je i na lokalnoj razini kao u samoupravnim strukturama mazovijskog vojvodstva, a bio je i zamjenik direktora Ureda za kulturu, odnosno za suradnju s inozemstvom gradonačelnika Varšave. Prije povratka u vanjsku politiku dvije je godine bio državni podtajnik u Ministarstvu unutarnjih poslova i administracije, da bi u jesen prošle godine bio imenovan veleposlanikom u Hrvatskoj. To je Tarkino prvo veleposlaničko mjesto. Poznavanje stranih jezika sigurno je jaka strana veleposlanika Tarke. Tečno vlada njemačkim, švedskim, engleskim i francuskim jezikom, komunikativno vlada ruskim i litvanskim, a zasad pasivno zna, ali radi na unaprjeđenju toga znanja, hrvatskim jezikom.

Kako ocjenjujete slovensku blokadu hrvatskih pristupnih pregovora Europskoj uniji?
- Smatramo da bi granični problem trebao biti bilateralno pitanje, a ne pitanje koje je stavljeno na europsku razinu. Smatramo da Hrvatska i Slovenija trebaju naći bilateralno rješenje. Što duže to traje to više šteti cijelom procesu, a štetno je i za cijelu regiju.
Hrvatsko-poljska bliskost

Dakle, ne samo za Hrvatsku nego i za europsku perspektivu Srbije, Bosne i Hercegovine i drugih zemalja regije koje su na putu prema EU?
- Mislim da je hrvatsko članstvo u EU vrlo važno i Hrvatska je dobrodošla u Europsku uniju kada obavi svoju domaću zadaću.
Ako Vas dobro razumijem to znači da bilateralni problemi ne bi smjeli imati utjecaja na sam hrvatski pristup?
- Ne bi smjeli utjecati. Naravno, kao što sam kazao Hrvatska mora napraviti svoju domaću zadaću, a to su primjerice pravosuđe, tržišno natjecanje i druga pregovaračka poglavlja. I to će Hrvatska učiniti unatoč blokadi. Ali u ovom slučaju sa Slovenijom radi se o bilateralnom problemu.

Svoj mandat u Hrvatskoj započeli ste jesenas. Što će biti Vaši glavni ciljevi?
- Ovdje sam četiri mjeseca i shvatio sam da smo doista veoma bliski i kad je riječ o kulturnom naslijeđu i srodnosti jezika, imamo slične mentalitete. Poljsko-hrvatski odnosi su veoma dobri. Nemamo ni jedno otvoreno pitanje, ali bismo, u nekom smislu, našim odnosima morali biti posvećeniji i to kako u političkim kontaktima, tako i u kulturnim ili ekonomskim kontaktima. Dakle, namjeravam snažiti sve te kontakte. Nadalje, Hrvatska je zemlja koja je na rubu ulaska u NATO i EU i ona je prirodan partner Poljskoj u mnogim pitanjima. Naravno, posebno ću se posvetiti ekonomskoj suradnji i hrvatsko članstvo u Uniji i NATO-u dat će toj suradnji cjelovit pravni i financijski okvir.

Gospodarska suradnja

Često se može čuti da u hrvatsko-poljskim političkim odnosima nema ni jednog problema i da su oni odlični. Međutim, isto se tako može čuti da ekonomski odnosi nisu razvijeni kao politički.
- Ne slažem se s tom tezom. Želio bih reći da je izvoz Poljske u Hrvatsku veći nego u primjerice Veliku Britaniju ili Nizozemsku. S hrvatske strane gledano, Poljska je treća zemlja po količini uloženog hrvatskog kapitala i investicija. Stvarno ne mislim da je to loše. Uvijek može biti bolje, ali nije loše.

Ti se odnosi nastoje poboljšati i prije nekoliko mjeseci stručnjaci iz Poljske bili su u Hrvatskoj ne bi li istražili u koje sektore u Hrvatskoj bi poljski kapital mogao investirati. Što očekujete kad je riječ o budućnosti poljskih investicija u Hrvatsku?
- U turističkoj infrastrukturi postoji mnogo prostora za suradnju. Prošle je godine Hrvatsku posjetilo 400 tisuća poljskih turista. Posebno je važna činjenica da broj poljskih turista raste. U slučaju nekih drugih zemalja dolazi do pada broja turista koji posjećuju Hrvatsku, ali u slučaju Poljske raste. Drugo područje koje je veoma pogodno za investiranje i dobro za obje zemlje je IT sektor. U tom sektoru poljska je privreda već uložila oko 20 milijuna eura. To se sigurno može povećati, a kako je riječ o visokoj tehnologiji važno je za budućnost. Treće je bankarski sistem i posao s osiguranjima. Četvrto je suradnja burzi u Varšavi i Zagrebu. Mnogi ne znaju da je varšavska burza vodeća u regiji i da je opseg trgovine veći nego u Beču. Dakle, za početak ta četiri sektora.

Moderne ceste

Hoće li globalna kriza usporiti ili odgoditi planirana ulaganja?
- Naravno da ekonomska kriza mijenja planove mnogih u Europi. Smatramo da u Poljskoj imamo relativno dobru ekonomsku situaciju. Za nas je dobro što imamo veliko unutarnje tržište od 38 milijuna stanovnika, dinamičnu ekonomiju koja je prije krize ostvarivala godišnji rast od šest posto. Budući da izvozimo u mnoge države koje su zahvaćene recesijom jasno je da će se to odraziti i na nas. Ali smatramo da će to biti ublaženo činjenicom da nam je ekonomija u dobroj formi.

Poljska vlada ima velike planove u cestogradnji i namjerava izgraditi više od tisuću kilometara autoputeva. U tom bi poslu mogle sudjelovati i hrvatske tvrtke. Hoće li ekonomska kriza odgoditi ili usporiti poljsku cestogradnju?
- Poljskoj je doista itekako potrebna moderna cestovna infrastruktura. Riječ je o poslovima vrijednima milijarde eura i svi će radovi ići na natječaje. Natječaji će biti otvoreni i na njih se mogu javiti i hrvatske tvrtke. Što se tiče ugroženosti ili usporavanja cestogradnje mislim da se to neće dogoditi bez obzira na krizu. Imamo ambiciozan plan da moderniziramo našu prometnu infrastrukturu prije Europskog prvenstva u nogometu 2012. godine kojemu smo sudomaćini. Osim toga, za poljsku ekonomiju i poljsko društvo apsolutno je potrebno modernizirati ceste. Važno je i što ti radovi imaju znatnu podršku iz europskih fondova.

Plinska kriza

Kakav je poljski stav o Lisabonskom sporazumu? Prošao je proceduru u Sejmu, ali ga predsjednik Lech Kaczynski ne želi potpisati dok se ne razriješi »irski slučaj«.
- U mnogo je prilika predsjednik Kaczynski kazao da on nije prepreka Lisabonskom sporazumu nego da je to Irska i čim Irska razriješi svoju situaciju Poljska će potpisati Sporazum. Dakle, to nije nikakav problem za hrvatsko priključenje Uniji i Hrvati nemaju nikakvog razloga strahovati da će Poljska na bilo koji način ugroziti njihovo priključenje.

Spomenuli smo predsjednika Lecha Kaczynskog. On je u EU i u njenim institucijama na glasu kao euroskeptik. Ugrožava li to na ikoji način poziciju Poljske u Uniji?
- Prije svega ne smatram da je predsjednik Kaczynski euroskeptik. Često je naglašavao važnost Europske unije i suradnje unutar Unije. Često je i putovao u Bruxelles na sastanke Europskog vijeća s premijerom Donaldom Tuskom čime je također naglasio važnost Unije. Kako ja razumijem njegovu poziciju mnogo je toga u što EU mora biti uključena poput energetske politike i energetske sigurnosti. On godinama govori o važnosti zajedničke energetske politike unutar EU. U posljednjoj energetskoj, plinskoj krizi koja je pogodila i Hrvatsku, pokazalo se da je u pravu.

Plinska kriza, odnosno rusko-ukrajinski sukob se na neki odrazio i na poljsko-ruske odnose u iskazu predsjednika Kaczynskog koji je jasno ustvrdio da za taj sukob smatra odgovornom Rusiju?
- Trebamo odvojiti ekonomiju i plin od politike. Međutim, pokazalo se da je energija korištena kao političko sredstvo i to se ne bi trebalo događati ubuduće. Najvažnije od svega je da je EU najveći potrošač tog plina i važno je da u tom slučaju govori jednim glasom. Poljska je članica EU, susjedi smo s Rusijom i želimo najbolje odnose s njome.

RAKETNI ŠTIT

Sporazum o izgradnji raketnog štita između Poljske i SAD-a je potpisan. Novi je predsjednik u SAD-u, Barack Obama, preuzeo dužnost. Kakvo je trenutačno stanje po pitanju realizacije štita?
- Očekujemo da će se taj projekt nastaviti, ali je na američkoj adminsitraciji da odluči hoće li ga nastaviti.

Razgovarao Tihomir Ponoš