Konferencija "Czesław Miłosz – pjesnik između Istoka i Zapada, umjetnosti i ideologije"
Povodom stote obljetnice rođenja poljskog pjesnika i pisca Czesława Miłosza Odsjek za zapadnoslavenske jezike i književnosti, Katedra za poljski jezik i književnost i Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u suradnji s Veleposlanstvom Republike Poljske u Zagrebu organizirali su konferenciju "Czesław Miłosz – pjesnik između Istoka i Zapada, umjetnosti i ideologije" (27.-29.10.2011.g.).
U četvrtak, 27.10.2011. godine u kinu Tuškanac prikazan je film "Dolina Isse" snimljen prema istoimenom romanu Czesława Miłosza.
Dolina Isse (Dolina Issy, 1982); 110 min., r: Tadeusz Konwicki
Kratki sadržaj:
U dolini Isse, na bogatu imanju uz granicu Litve s Polskom mladi Tomaszek u međuratnom periodu provodi djetinjstvo. Iako ga okružuje idilična priroda i stalno bježi u svoj svijet mašte, dječak ne može ne zamijetiti promjenu doline uslijed društvenih nemira i političkih konflikata dvadesetih godina prošloga stoljeća.
U petak, 29.10. i subotu, 30.10. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu održana je konferencija o Miłoszu.
Program:
Četvrtak, 27. listopada
Kino Tuškanac
18.00 Projekcija filma Dolina Issy
Petak, 28. listopada
12.30 Ručak u fakultetskoj kantini
14.00 - 15.00 Otvorenje skupa
Multimedijalna dvorana Knjižnice, II kat
Uvodne riječi: dekan prof. dr. Damir Boras, veleposlanik Republike Poljske u Zagrebu Nj. E. Wiesław Tarka, prof. dr. Dalibor Blažina
Uručenje zahvalnice obitelji Malić za donaciju knjiga
15.00 - 17.00 Plenarna izlaganja
Dalibor Blažina (Zagreb): Poezija Czesława Miłosza u kritici Zdravka Malića
Jerzy Jarzębski (Krakov): Mickiewicz i Gombrowicz, Mickiewicz i Terlecki, Mickiewicz i Miłosz
Artur Grabowski (Krakov) Miłosz i Herbert
Ivo Banac (Zagreb): Miłosz na koncu stoljeća
17.00 - 17.30 Pauza za kavu
17.30 - 19.00 Rasprava
Subota, 29. listopada
Vijećnica Filozofskog fakulteta
10.00 - 11.15 Izlaganja
Ljubica Rosić (Beograd): Mesto romanâ u Miloševom stvaralaštvu
Niko Jež (Ljubljana): Miedzykulturowe wymiary poeziji Miłosza na przykładzie slowenskiej recepcji
Tea Rogić Musa (Zagreb): Programski članci Czesława Miłosza u časopisu Żagary (1931-1932)
Diskusija
11.15 - 11.45 Pauza za kavu
11.45 - 13.00
Đurđica Čilić Škeljo (Zagreb): Pjesnik - ideolog bez ideologije
Iva Rupčić (Zagreb): Nostalgija i sjećanje u djelu Czesława Miłosza
Jolanta Sychowska-Kavedžija (Zagreb): Dijete Europe - o projektu neobjavljene knjige
Diskusija
13.00 - 15.00 ručak u restoranu Zvonce
15.30 - 18.00 Izlaganja
Ljubica Rosić (Beograd): O recepciji Zygmunta Krasińskog kod Hrvata
Ivana Vidović Bolt (Zagreb): Puławski psaltir i Czesław Miłosz
Filip Kozina (Zagreb): Srednja Europa od politike do estetika
Zdravka Zlodi (Zagreb): Prepoznatljivost hrvatsko- slavenskih veza u hrvatskoj historiografiji
Ana Kodrić (Zagreb): Reymont i Benešić u nastavi hrvatskoga kao stranoga jezika
Diskusija
CZESŁAW MIŁOSZ
Czesław Miłosz (Szetejnie, Litva, 30. lipnja 1911. - Krakov, 14. kolovoza 2004.) poljski pjesnik i pisac, nobelovac.
Czesław Miłosz, poljski pjesnik i pisac, nobelovac
|
Rođen 1911. u Litvi, gdje je pohađao privatne škole, a kasnije gimnaziju u Vilniusu. Studirao je polonistiku i pravo.
U književnosti se javio manjom zbirkom poezije Poema o ukočenom vremenu. U svojim kasnijim djelima je stilski bio blizak Aleksandru Watu i njegovoj temi katastrofizma (koja se javila još kod Witkacyja), ali je Miłoszev katastrofizam imao manju dubinu u tragičnom doživljaju svijeta. Osim toga je pokazivao zabrinutost za sudbinu kulture, zbog čega je pisao pjesme bez određenog sadržaja, te crpio teme iz primitivne i barbarske kulture tadašnjeg vremena, što se može vidjeti u njegovoj pjesmi Z Chłopa król (Kralj seljak).
U svom životu je mnogo proputovao, što zbog vlastitih razloga, što zbog vanjskih prilika odnosno neprilika. 1931. godine je kao stipendist boravio u Parizu, gdje se susreo s novim pravcima u književnosti. 1937. godine vraća se u Varšavu, gdje tinja predratna atmosfera i osjeća se napetost u zraku. Potaknut tim okolnostima pokušava pobjeći u Rumunjsku, međutim ne uspijeva, tako da 1941. godine, za vrijeme rata, i dalje boravi u Varšavi, živeći pod lažnim imenom i s lažnim dokumentima, radeći u poljskoj književnoj polulegalnosti i pišući pjesme i eseje.
Nakon Varšavskog ustanka 1944. godine, koji je izbio protiv njemačke okupacije, sa ženom Janinom odlazi u tada slobodni Krakov, a od tamo uspijeva dobiti diplomatski posao u SAD-u, gdje boravi u New Yorku, a zatim u Washingtonu. Za vrijeme boravka u SAD-u nije se bavio književnošću.
Godine 1949. bez supruge ponovo dolazi u Poljsku, gdje mu oduzimaju putovnicu, nazivajući ga izdajicom. Nekako uspijeva dobiti nazad svoju putovnicu te odlazi u Francusku kao kulturno-politički emigrant tražeći politički azil, namjeravajući se vratiti obitelji u Ameriku. Zbog toga ga i u Francuskoj nazivaju izdajicom i kukavicom te ga napadaju sa svih strana.
U političkom azilu je napisao svoje najpoznatije djelo Zasužnjeni um, za koje je 1980. godine dobio Nobelovu nagradu za književnost.
Osim toga napisao je brojna druga djela od kojih su poznatija Dolina Issy (Dolina rijeke Isse, 1953.-1955.), Rodzinna Europa (Rodbinska Europa, 1959.), Widzenia nad zatoką San Francisco (Priviđenja nad zaljevom San Francisco, 1969.), Ziemia Urlo (Zemlja Urlo, 1977.) i druge.
Izvor: Wikipedija
